Hrvatska tehnološka revolucija: Kako domaće inovacije transformiraju industriju i gospodarstvo

Ovaj članak istražuje trenutno stanje hrvatske tehnološke industrije, ključne inovacije koje proizlaze iz domaćeg ekosustava, te budući potencijal i izazove koji stoje pred hrvatskim tehnološkim sektorom na njegovom putu prema digitalnoj budućnosti.

Pregled hrvatskog tehnološkog ekosustava

Rast i razvoj domaće tehnološke scene

Hrvatski tehnološki sektor bilježi impresivan rast u proteklih nekoliko godina:

• Ekonomski značaj: IT sektor sada čini preko 4,2% hrvatskog BDP-a, s godišnjim rastom od približno 15%
• Izvozna snaga: Tehnološki sektor postao je jedan od vodećih hrvatskih izvoznika s godišnjim izvozom od preko 1,8 milijardi eura
• Zapošljavanje: Više od 35.000 ljudi zaposleno je u tehnološkom sektoru, s prosječnim plaćama značajno iznad nacionalnog prosjeka
• Startup ekosustav: Zagreb i drugi gradovi razvili su se u vibrantne startup hubove s preko 400 aktivnih tehnoloških startupova

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, IT sektor bilježi kontinuirani dvoznamenkasti rast tijekom posljednjih sedam godina, postavši jedan od najdinamičnijih dijelova hrvatskog gospodarstva. Posebno je impresivan rast izvoza softvera i IT usluga, koji je u 2023\. godini porastao za 22% u odnosu na prethodnu godinu.

"Hrvatski tehnološki sektor doživio je značajnu transformaciju," objašnjava Marina Perić, direktorica Udruge hrvatskih nezavisnih softverskih izvoznika (CISEx). "Od industrije koja je prije desetak godina bila uglavnom orijentirana na lokalno tržište i outsourcing, razvili smo se u ekosustav koji stvara vlastite proizvode, izvozi globalno i privlači značajne međunarodne investicije. Danas imamo tvrtke koje su postale regionalni, pa i globalni lideri u svojim nišama."

Regionalni tehnološki centri

Iako je Zagreb glavno središte tehnoloških inovacija, drugi gradovi razvijaju vlastite tehnološke ekosustave:

• Zagreb: Primarni tehnološki hub s najvećom koncentracijom startupova, akceleratora i investitora
• Split: Razvija snažan tehnološki ekosustav fokusiran na maritime tech i turističke tehnologije
• Rijeka: Raste kao centar za industrijsku tehnologiju i IoT rješenja
• Osijek: Specijalizira se za agritech i rješenja za pametnu poljoprivredu

Osnivanje specijaliziranih tehnoloških parkova i inovacijskih centara poput ZICER-a (Zagrebački inovacijski centar), Step Ri u Rijeci i BIOS-a u Osijeku značajno je doprinijelo decentralizaciji tehnološkog razvoja. Ovi centri ne samo da pružaju infrastrukturu za startupove, već i povezuju akademsku zajednicu s industrijskim partnerima.

"Vidimo sve veću specijalizaciju regionalnih tehnoloških centara," napominje dr. Ivan Kovačić, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. "Dok Zagreb ima najraznolikiji ekosustav, manji gradovi razvijaju specijalizacije temeljene na lokalnim prednostima i industrijskoj tradiciji. Osijek, na primjer, koristi svoju poljoprivrednu baštinu za razvoj inovativnih agritech rješenja, dok Split kombinira pomorsku tradiciju s turističkim znanjem za stvaranje jedinstvenih tehnoloških rješenja u tim područjima."

Ključne tehnološke inovacije i uspjesi

Inovacije u umjetnoj inteligenciji i strojnom učenju

Hrvatske tvrtke postižu značajne uspjehe u području AI-ja:

• Prepoznavanje govora i jezične tehnologije: Hrvatske AI tvrtke razvijaju napredna rješenja za slavenske jezike
• Computer vision rješenja: Inovativne aplikacije u industrijskoj inspekciji, poljoprivredi i sigurnosti
• Prediktivna analitika: Rješenja za financijsku industriju, maloprodaju i proizvodnju
• Generativni AI: Inovacije u stvaranju sadržaja i personalizaciji korisničkog iskustva

Jedna od najuspješnijih hrvatskih AI priča je Photomath, aplikacija za učenje matematike koja koristi AI za rješavanje matematičkih problema i objašnjavanje postupka rješavanja. S preko 300 milijuna preuzimanja, Photomath je postao globalni edukacijski alat i 2021\. privukao investiciju od 23 milijuna dolara.

Druga značajna hrvatska AI tvrtka je Microblink, čija tehnologija za prepoznavanje teksta i dokumenata koristi više od 100 milijuna korisnika kroz različite aplikacije. Njihova rješenja za skeniranje osobnih dokumenata, bankovnih kartica i računa koriste vodeće financijske institucije diljem svijeta.

"Hrvatske AI tvrtke pronašle su svoju konkurentsku prednost u specijaliziranim nišama," objašnjava dr. Ana Marić, voditeljica AI laboratorija na FER-u. "Umjesto natjecanja s tehnološkim gigantima na općim AI rješenjima, fokusirali smo se na specifične primjene gdje možemo ponuditi superiorno korisničko iskustvo ili riješiti specifične probleme koje veliki igrači zanemaruju."

Fintech inovacije i blockchain rješenja

Hrvatski fintech sektor doživljava brz rast s nekoliko ključnih inovacija:

• Platne platforme: Inovativna rješenja za online plaćanja i prekogranične transakcije
• Blockchain aplikacije: Rješenja za digitalnu identifikaciju, smart ugovore i opskrbne lance
• Insurtech: Disruptivni modeli za osiguranje temeljeni na upotrebi i realnim podacima
• Peer-to-peer financiranje: Platforme koje povezuju investitore direktno s poslovnim prilikama

Hrvatski fintech startupovi privukli su preko 75 milijuna eura investicija u posljednje tri godine. Posebno je zanimljiv uspjeh tvrtke Aircash, mobilnog novčanika koji je postao prvi hrvatski fintech jednorog (tvrtka vrijedna preko milijardu dolara) nakon međunarodnog širenja.

U području blockchaina, Hrvatska je postala dom nekoliko pionirskih projekata. UBIK (Udruga za blockchain i kriptovalute) organizira jednu od najvećih blockchain konferencija u regiji, privlačeći međunarodne stručnjake i investitore. Hrvatski blockchain startupovi razvijaju aplikacije u raznim područjima od upravljanja digitalnim identitetima do praćenja hrane od proizvođača do potrošača.

"Hrvatski fintech inovatori pokazali su izvanrednu sposobnost za identificiranje specifičnih tržišnih prilika," kaže Marko Horvat, fintech stručnjak i investitor. "Umjesto kopiranja postojećih modela, razvijaju rješenja prilagođena specifičnim potrebama tržišta srednje i istočne Europe, koja se zatim mogu skalirati na druga tržišta u razvoju. Ova strategija pokazala se vrlo uspješnom u privlačenju međunarodnih investicija."

IoT i pametna industrija

Internet stvari (IoT) i pametna industrija područja su gdje hrvatske tvrtke postižu značajne uspjehe:

• Industrijski IoT: Senzori i sustavi za praćenje proizvodnih procesa i prediktivno održavanje
• Pametna poljoprivreda: Rješenja za preciznu poljoprivredu, praćenje usjeva i optimizaciju resursa
• Pametni gradovi: Sustavi za upravljanje energijom, otpadom i prometom u urbanim sredinama
• Zdravstveni IoT: Nosivi uređaji i sustavi za udaljeni nadzor pacijenata

Hrvatski IoT ekosustav posebno je ojačan osnivanjem IoT Centra izvrsnosti u Zagrebu, zajedničke inicijative vodećih tehnoloških tvrtki i akademskih institucija. Centar je pomogao u razvoju preko 50 inovativnih IoT rješenja i povezao hrvatske startupove s međunarodnim korporativnim partnerima.

Među uspješnim hrvatskim IoT tvrtkama ističe se Gideon Brothers, koji razvija autonomne mobilne robote za skladišta i proizvodne pogone. Nakon investicije od 31 milijun dolara u 2021\. godini, tvrtka je proširila svoje poslovanje na međunarodna tržišta i surađuje s vodećim logističkim tvrtkama.

"Hrvatska ima jedinstvenu kombinaciju jakog inženjerskog talenta i industrijskog iskustva, što nam daje prednost u razvoju IoT rješenja," objašnjava Ivana Pejić, suosnivačica IoT startup akceleratora. "Naši inženjeri razumiju stvarne industrijske procese, a ne samo tehnologiju. To nam omogućuje stvaranje rješenja koja rješavaju konkretne probleme i donose mjerljivu vrijednost korisnicima."

Tehnološke inovacije u tradicionalnim industrijama

Digitalna transformacija poljoprivrede

Poljoprivreda, jedna od tradicionalnih hrvatskih industrija, doživljava digitalnu revoluciju:

• Sustavi za preciznu poljoprivredu: Tehnologije koje optimiziraju korištenje resursa na temelju podataka
• Dronovi i satelitsko snimanje: Napredni sustavi za praćenje stanja usjeva i rano otkrivanje problema
• Prediktivna analitika za poljoprivredu: Modeli koji predviđaju prinose, bolesti i optimalne trenutke za intervencije
• Blockchain za sljedivost hrane: Sustavi koji omogućuju praćenje proizvoda od polja do stola

Agrotech startup ecosystem u Hrvatskoj raste s nekoliko značajnih uspjeha. Tvrtka Agrivi razvila je globalnu platformu za upravljanje farmama koja se koristi u više od 100 zemalja, omogućujući poljoprivrednicima donošenje odluka temeljenih na podacima. Nakon investicije od 4 milijuna eura, Agrivi je proširio svoj tim i proizvod na globalna tržišta.

Drugi primjer je OPG.io, platforma koja povezuje male poljoprivrednike izravno s potrošačima, eliminirajući posrednike i poboljšavajući profitabilnost malih proizvođača. Sustav uključuje digitalne alate za upravljanje inventarom, logistikom i odnose s kupcima.

"Digitalna transformacija poljoprivrede u Hrvatskoj nije samo tehnološko pitanje, već i društveno-ekonomsko," objašnjava dr. Marko Kovač, agronom i tehnološki savjetnik. "Ove tehnologije omogućuju malim i srednjim poljoprivrednicima da postanu konkurentniji, održiviji i otporniji na klimatske promjene. To je posebno važno za Hrvatsku, gdje male obiteljske farme čine značajan dio poljoprivrednog sektora."

Tehnološke inovacije u turizmu

Kao ključni sektor hrvatskog gospodarstva, turizam prolazi kroz duboku tehnološku transformaciju:

• Platforme za personalizirano iskustvo: Sustavi koji prilagođavaju turističke preporuke individualnim preferencijama
• Virtualna i proširena stvarnost: Inovativni načini za prezentaciju kulturne baštine i turističkih atrakcija
• Pametni sustavi upravljanja destinacijama: Platforme koje optimiziraju turističke tokove i resurse
• Održivi turizam kroz tehnologiju: Rješenja koja smanjuju ekološki otisak turističkih aktivnosti

Hrvatski travel tech startupovi razvijaju inovativna rješenja koja se primjenjuju diljem svijeta. Tvrtka Rentlio stvorila je operativni sustav za smještajne objekte koji automatizira procese i integrira različite aspekte poslovanja, od rezervacija do naplata. S klijentima u više od 40 zemalja, Rentlio je postao jedan od vodećih B2B SaaS rješenja u turističkom sektoru.

Još jedan primjer je Spotie, platforma koja koristi AI za stvaranje personaliziranih turističkih itinerara temeljenih na interesima posjetitelja, vremenu koje imaju na raspolaganju i trenutnim uvjetima na destinaciji. Integrirajući podatke o gužvama, vremenskim prilikama i dostupnosti, Spotie optimizira turistička iskustva i doprinosi ravnomjernijoj distribuciji posjetitelja.

"Hrvatska ima jedinstvenu prednost u razvoju turističkih tehnologija," napominje Ivana Marić, direktorica Turističkog inovacijskog centra. "Kao zemlja s visoko razvijenim turizmom, imamo izravno iskustvo s izazovima i potrebama industrije. Naši tehnološki poduzetnici mogu testirati i usavršavati svoja rješenja u stvarnom okruženju prije globalnog širenja. To nam daje značajnu konkurentsku prednost u ovom rastućem sektoru."

Medicinske tehnologije i zdravstvene inovacije

Hrvatski stručnjaci razvijaju značajne inovacije u zdravstvenom sektoru:

• Telemedicinska rješenja: Platforme za udaljene konzultacije i praćenje pacijenata
• AI za medicinsku dijagnostiku: Sustavi koji pomažu u ranoj detekciji bolesti i analizi medicinskih slika
• Personalizirana medicina: Tehnologije koje omogućuju individualizirane terapijske pristupe
• Zdravstveni informacijski sustavi: Integrirane platforme za upravljanje zdravstvenim podacima

Hrvatski medtech startupovi privukli su značajnu međunarodnu pažnju. Tvrtka MedrIT razvila je Diaglive, platformu za telemedicinu koja omogućuje liječnicima udaljene konzultacije, dijagnostiku i monitoring pacijenata. Nakon uspješne implementacije u Hrvatskoj tijekom pandemije, rješenje se širi na međunarodna tržišta.

Još jedan značajan primjer je BrainTrip, startup koji koristi naprednu EEG analizu i algoritme strojnog učenja za ranu detekciju neuroloških stanja poput Alzheimerove bolesti. Njihova tehnologija omogućuje neinvazivno, pristupačno testiranje koje može biti provedeno i izvan specijaliziranih kliničkih centara.

"Hrvatski medtech sektor pokazuje kako kombinacija medicinskog znanja i tehnološke ekspertize može stvoriti globalno relevantne inovacije," objašnjava dr. Ana Perić, neurolog i medicinski savjetnik za tehnološke startupove. "Naša prednost je u interdisciplinarnoj suradnji – imamo medicinske stručnjake koji razumiju tehnologiju i inženjere koji su spremni duboko razumjeti medicinske probleme. To rezultira rješenjima koja su tehnički napredna, ali i klinički relevantna i primjenjiva."

Izazovi i podrška ekosustavu

Financiranje i investicije

Hrvatski tehnološki ekosustav suočava se s izazovima i prilikama u financiranju:

• Rastuća venture capital scena: Pojava specijaliziranih fondova fokusiranih na hrvatsku i regionalnu tehnologiju
• EU fondovi i programi: Značajni izvori financiranja kroz različite europske inicijative
• Poslovni anđeli: Rastući broj individualnih investitora s iskustvom u tehnološkom sektoru
• Međunarodne investicije: Povećan interes globalnih investitora za hrvatske startupove

Prema podacima Hrvatske private equity i venture capital asocijacije, ukupne investicije u hrvatske startupove premašile su 170 milijuna eura u 2023\. godini, što predstavlja povećanje od 35% u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je ohrabrujuće da se povećava broj follow-on investicija u startupove koji su već dokazali svoj potencijal.

"Hrvatski investicijski ekosustav značajno je sazrio u posljednjih pet godina," objašnjava Petar Novak, partner u VC fondu South Central Ventures. "Prije desetak godina, rani kapital bio je gotovo nedostupan, a međunarodni investitori rijetko su gledali prema Hrvatskoj. Danas imamo nekoliko aktivnih VC fondova, mrežu poslovnih anđela i sve više međunarodnih investitora koji aktivno traže prilike u Hrvatskoj. To je omogućilo startupovima da ostanu i rastu u Hrvatskoj, umjesto da se moraju seliti u tradicionalne tehnološke centre."

Talent i obrazovanje

Ljudski kapital ključan je za budući rast hrvatske tehnološke industrije:

• Obrazovni programi: Prilagodba STEM kurikuluma trenutnim potrebama industrije
• Profesionalna prekvalifikacija: Programi koji omogućuju stručnjacima iz drugih područja ulazak u tehnološki sektor
• Međunarodni talent: Inicijative za privlačenje stručnjaka iz inozemstva i dijaspore
• Cjeloživotno učenje: Programi za kontinuirano usavršavanje tehnoloških stručnjaka

Hrvatski obrazovni sustav prolazi kroz transformaciju kako bi odgovorio na potrebe brzorastuće tehnološke industrije. Fakulteti poput FER-a u Zagrebu, FESB-a u Splitu i FERIT-a u Osijeku prilagođavaju svoje programe i povećavaju suradnju s industrijom. Istovremeno, privatne inicijative poput Algebre i RIT Croatia doprinose obrazovanju tehnoloških stručnjaka.

Međutim, manjak kvalificiranih stručnjaka ostaje jedan od najvećih izazova. Prema procjenama CISEx-a, Hrvatskoj trenutno nedostaje više od 5.000 IT stručnjaka, a taj bi se broj mogao povećati na 10.000 do 2026\. godine ako se ne poduzmu značajne mjere.

"Ključni izazov za našu industriju nije samo obrazovati više programera, već stvoriti interdisciplinarne stručnjake koji kombiniraju tehnološka znanja s razumijevanjem specifičnih industrija," objašnjava dr. Ivan Jurić, prodekan za suradnju s gospodarstvom na FER-u. "Naši najuspješniji diplomandi nisu samo tehnički izvrsni, već razumiju kako tehnologija rješava stvarne poslovne probleme. Zato radimo na integraciji poslovnih vještina, projektnog menadžmenta i domenskog znanja u naše tehničke programe."

Regulatorni okvir i podrška vlade

Regulatorno okruženje igra važnu ulogu u razvoju tehnološkog sektora:

• Nacionalne strategije: Razvoj cjelovitih strategija za digitalnu transformaciju i inovacije
• Porezni poticaji: Posebne mjere za podršku istraživanju, razvoju i inovacijama
• Regulatorni sandboxes: Eksperimentalni okviri za testiranje inovativnih rješenja
• Javno-privatna partnerstva: Suradnja između vladinih tijela i tehnološkog sektora

Hrvatska vlada pokrenula je nekoliko inicijativa za podršku tehnološkom sektoru, uključujući Nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije, Strategiju pametne specijalizacije i Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030\. koja stavlja digitalizaciju među ključne prioritete. Osnivanje Nacionalnog inovacijskog vijeća 2022\. godine dodatno je ojačalo koordinaciju različitih vladinih inicijativa.

Posebno je značajna mjera poreznih olakšica za istraživanje i razvoj, koja omogućuje tvrtkama da ostvare porezne uštede od do 200% za kvalificirane R&D troškove. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, ova mjera doprinijela je povećanju ulaganja u R&D od 28% u tehnološkom sektoru od njenog uvođenja.

"Imamo dobar regulatorni smjer, ali brzina implementacije često zaostaje za potrebama industrije," napominje Marina Kovač, predsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju. "Tehnološke inovacije razvijaju se eksponencijalno, dok regulativa napreduje linearno. Potrebni su nam fleksibilniji regulatorni pristupi koji mogu brže reagirati na nove tehnološke realnosti, posebno u područjima poput AI-ja, blockchaina i fintech-a gdje regulatorni okviri često nisu prilagođeni novim poslovnim modelima."

Budućnost hrvatske tehnološke industrije

Ključni trendovi i područja rasta

Nekoliko trendova oblikovat će budućnost hrvatske tehnološke industrije:

• Integrirani AI sustavi: Umjetna inteligencija kao temelj za širok spektar aplikacija u svim industrijama
• Održive tehnologije: Rješenja za energetsku učinkovitost, obnovljive izvore i kružnu ekonomiju
• Deep tech: Povećan fokus na duboke tehnološke inovacije temeljene na znanstvenim otkrićima
• Digitalni blizanci: Virtualne replike fizičkih sustava za simulaciju i optimizaciju

Prema analizi Hrvatske gospodarske komore i Boston Consulting Group, najveći potencijal rasta u sljedećih pet godina imaju područja zelenih tehnologija, AI aplikacija u tradicionalnim industrijama i rješenja za digitalnu transformaciju srednjih i malih poduzeća. Posebno se ističe potencijal za razvoj specijaliziranih rješenja za industrije u kojima Hrvatska ima tradicionalnu snagu, poput turizma, poljoprivrede i proizvodnje.

"Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao europski lider u nekoliko specifičnih tehnoloških niša," predviđa dr. Marko Perić, tehnološki analitičar i savjetnik. "Naša kombinacija inženjerskog talenta, pristupa EU tržištu i nižih operativnih troškova u usporedbi sa zapadnom Europom stvara konkurentsku prednost. Međutim, ključno je fokusirati se na područja gdje možemo biti globalno relevantni, umjesto raspršivanja resursa. Vidim poseban potencijal u intersekciji AI-ja i tradicionalnih industrija, kao i u održivim tehnologijama."

Internacionalizacija i globalni utjecaj

Hrvatske tehnološke tvrtke sve više se orijentiraju prema globalnim tržištima:

• Globalne ekspanzije: Sve više hrvatskih startupova nastupa na globalnom tržištu od samog početka
• Akvizicije: Međunarodne kompanije prepoznaju vrijednost hrvatskih tehnoloških inovacija
• R&D centri: Globalni tehnološki lideri otvaraju razvojne centre u Hrvatskoj
• Međunarodna partnerstva: Suradnje s vodećim svjetskim tehnološkim kompanijama i istraživačkim institucijama

U posljednjih pet godina, više od 15 hrvatskih tehnoloških tvrtki uspješno je izašlo na globalno tržište, otvarajući urede u SAD-u, zapadnoj Europi i Aziji. Istovremeno, međunarodne tehnološke kompanije poput IBM-a, Microsofta, Ericssona i Nokie proširile su svoje razvojne aktivnosti u Hrvatskoj, prepoznajući kvalitetu lokalnih talenata.

Posebno je značajan trend otvaranja R&D centara globalnih kompanija. Od 2020\. godine, sedam međunarodnih tehnoloških lidera otvorilo je razvojne centre u Hrvatskoj, stvarajući više od 1.200 visokokvalificiranih radnih mjesta i doprinoseći transferu znanja i tehnologija.

"Hrvatske tehnološke tvrtke sve više razmišljaju globalno od samog početka," objašnjava Ivana Jurić, direktorica programa za internacionalizaciju u HAMAG-BICRO. "Prije desetak godina, tipičan put bio je prvo osvojiti lokalno tržište, zatim regiju, i tek onda razmišljati o globalnoj ekspanziji. Danas naši najuspješniji startupovi razvijaju proizvode za globalno tržište od prvog dana, s jasnim fokusom na specifične međunarodne niše gdje mogu biti konkurentni. Ovaj pristup 'born global' postao je nova norma za ambiciozne hrvatske tehnološke tvrtke."

Održivost i društveni utjecaj

Održivost i društveni utjecaj postaju sve važniji aspekti hrvatske tehnološke industrije:

• Zelene tehnologije: Rješenja za smanjenje ugljičnog otiska i očuvanje resursa
• Tehnologija za društveni utjecaj: Inovacije usmjerene na rješavanje društvenih izazova
• Inkluzivnost: Inicijative za povećanje raznolikosti u tehnološkom sektoru
• Etičke inovacije: Razvoj tehnologija s fokusom na etičke principe i društvenu korist

Hrvatski startup ekosustav pokazuje sve veći interes za održivost i društveni utjecaj. Inicijativa "Tech for Good Croatia" okupila je više od 50 startupova fokusiranih na razvoj tehnoloških rješenja za društvene i ekološke izazove. Područja djelovanja uključuju održivu poljoprivredu, energetsku učinkovitost, pristupačno obrazovanje i rješenja za marginalizirane skupine.

Istovremeno, programi poput "Women in Tech Croatia" rade na povećanju sudjelovanja žena u tehnološkom sektoru. S trenutnih 19% žena u IT industriji, cilj je dostići 30% do 2027\. godine kroz mentorske programe, stipendije i ciljane obrazovne inicijative.

"Tehnologija ima ogromnu moć stvaranja pozitivnog utjecaja, ali taj potencijal neće biti automatski ostvaren," upozorava dr. Ana Kovač, predsjednica udruge Digital Ethics Croatia. "Trebamo svjesno i proaktivno usmjeravati tehnološki razvoj prema održivosti, inkluzivnosti i društvenoj koristi. Ohrabrujuće je vidjeti sve više hrvatskih startupova koji u svoje poslovanje ugrađuju ove vrijednosti od samog početka, stvarajući poslovne modele koji istovremeno donose profit i pozitivan utjecaj."

Zaključak: Hrvatska na putu tehnološke transformacije

Hrvatski tehnološki sektor doživljava transformativno razdoblje koje ga pozicionira kao jednu od najdinamičnijih komponenti nacionalnog gospodarstva i sve značajnijeg igrača na globalnoj tehnološkoj sceni. Od skromnih početaka fokusiranih na outsourcing i lokalne usluge, industrija se razvila u vibrantan ekosustav koji stvara inovativne proizvode, privlači međunarodne investicije i izvozi sofisticirana rješenja na globalno tržište.

Ključni faktori koji su omogućili ovaj rast uključuju kvalitetan obrazovni sustav koji proizvodi talentirane inženjere, razvoj startup ekosustava s potrebnom infrastrukturom i potporom, povećanu dostupnost investicijskog kapitala i strateške vladine inicijative. Posebno je značajna sposobnost hrvatskih tehnoloških tvrtki da identificiraju specifične niše gdje mogu biti globalno konkurentne, često kombinirajući tehnološku ekspertizu s domenskim znanjem u tradicionalnim industrijama.

Ipak, izazovi ostaju značajni. Nedostatak talenata, potreba za većom internacionalizacijom, ograničen pristup kasnim fazama financiranja i brzina regulatornih prilagodbi predstavljaju prepreke koje treba adresirati za daljnji rast. Istovremeno, nove tehnologije poput naprednog AI-ja, kvantnog računarstva i biotehnologije zahtijevaju kontinuirano ulaganje u istraživanje i razvoj kako bi Hrvatska ostala konkurentna.

Budućnost hrvatske tehnološke industrije leži u daljnjoj specijalizaciji i fokusiranju na područja gdje možemo ponuditi jedinstvenu vrijednost, snažnijoj integraciji s globalnim tehnološkim ekosustavom i razvoju tehnologija koje adresiraju ključne društvene i ekološke izazove. S pravim strateškim fokusom i kontinuiranim ulaganjem u ljude, infrastrukturu i inovacije, hrvatski tehnološki sektor ima potencijal postati jedan od glavnih pokretača nacionalnog gospodarskog rasta i transformacije prema digitalnoj i održivoj budućnosti.

Kako je nedavno primijetio jedan međunarodni tehnološki investitor: "Hrvatska možda nije najveće tehnološko tržište u Europi, ali je definitivno jedno od najuzbudljivijih. Kombinacija talenta, poduzetničkog duha i specifičnog pristupa rješavanju problema stvara inovacije koje često iznenade svojom originalnošću i učinkovitošću. Ovo je mjesto koje vrijedi pratiti u narednim godinama."